Djetetova inteligencija može se 'naslutiti' već sa 7 mjeseci — ali trebamo li uopće brinuti o tom?
Roditelji često traže znakove da im je beba „pametna“ – prve riječi (ili točnije – glasovi), mahanje, slanje poljubaca, prepoznavanje poznatih lica... Sve su to trenuci koje gledamo s divljenjem, uvjereni da odgajamo malog genijalca. Iako to često ide u domenu roditeljske pristranosti, nova znanstvena studija kaže da se neke stvari zaista mogu predvidjeti već u dojenačkoj dobi.
Naime, istraživači s University of Colorado Boulder otkrili su da se uspjeh osobe na testovima inteligencije u odrasloj dobi može donekle predvidjeti već sa samo 7 mjeseci. Ali prije nego počneš analizirati svaki pokret svoje bebe — evo što to zapravo znači (i zašto ne treba paničariti ako tvoje dijete još ne pokazuje „znakove genijalnosti”).
Što kaže znanost?
U okviru višedesetljetne studije blizanaca, znanstvenici su pratili razvoj 500 parova blizanaca — od 7. mjeseca života pa sve do odrasle dobi. Uspoređivanjem jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca istraživali su koliko genetika i koliko okolina oblikuju djetetov kognitivni razvoj.
Rezultati su pokazali da čimbenici iz ranog okruženja (posebno prije treće godine života) mogu imati trajan utjecaj na kasniji razvoj kvocijenta inteligencije. No, iako su neki testovi koji se primjenjuju na bebama (poput praćenja pogleda, brbljanja ili reakcija na nove igračke) dali određene naznake kasnijeg kognitivnog razvoja, pravo predviđanje IQ-a znatnije raste tek nakon 7. godine, kada genetika postaje sve utjecajnija.
Dakle, trebamo li se brinuti?
Ne. Stručnjaci poručuju da ne postoji jednostavna formula koja određuje tko će biti „pametan”, niti postoji savršeni razvojni put koji dijete mora pratiti. Nema potrebe za panikom ako tvoje dijete ne govori u rečenicama do druge godine ili ako mu pažnja leti s jedne igračke na drugu. To je potpuno normalno.
Pedijatrica dr. Heather Gosnell poručuje: „Većina djece koja kasnije progovori u potpunosti sustigne vršnjake do 4. ili 5. godine, osobito ako razumiju jezik, dobro se razvijaju u ostalim područjima i po potrebi dobiju logopedsku podršku.”
Potakni djetetov razvoj - bez pritiska
Psihologinja Sara Douglas ističe da IQ nije samo „broj”, već skup sposobnosti koje se mogu poticati kroz različita iskustva. Evo nekoliko jednostavnih prijedloga koje svaki roditelj može primijeniti:
- Izlaži dijete novim iskustvima: različite teksture, zvukovi, boje i lica mogu pomoći razvoju osjetila i mozga
- Igraj se i pričaj s djetetom: svakodnevne rutine poput čitanja, pjevanja i razgovora potiču jezični i emocionalni razvoj
- Ograniči ekrane: izbjegavaj ekran do 18 mjeseci, a kasnije ograniči gledanje na sat vremena dnevno — uz tvoju prisutnost
Pamet nije sve
Važno je imati na umu da inteligencija nije najvažnija životna kvaliteta. Ljubaznost, suosjećajnost, strpljivost — to su osobine koje se ne mjere testovima, ali često znače puno više u stvarnom životu.