Za dojenče se kaže da je biće pokreta i emocija, a njegov je kognitivni razvoj u uskoj vezi s motoričkim. Jedna od najpoželjnijih tjelesnih aktivnosti u najranijoj dobi je plivanje jer ono višestruko pozitivno utječe na pravilan i zdrav razvoj djeteta. Dobrobiti plivanja mjerljive su tjelesnim, emotivnim, socijalnim i kognitivnim napretkom. "Otpor vode utječe na rast i razvoj koštanog te mišićnog sustava, stimulira pravilan rad krvožilnog i dišnog sustava te utječe na jačanje mišića prsnog koša i na pravilnu termoregulaciju", objašnjava dipl. kineziologinja Iva Ivšić, autorica sportsko-razvojnih programa za djecu sportskom centru Educarena.

U vodi je dijete u mogućnosti na puno bolji način osvijestiti vlastito tijelo i pokrete, zbog čega već od najranije dobi osjeća, dok intiman dodir putem gole kože s majkom i ocem osnažuje njihovu emotivnu povezanost. Bebe uglavnom uživaju u plivanju jer su na suhom u dobi do šest mjeseci još prilično statični, pa im voda pruža priliku da se aktivno gibaju. Također, plivanje se izvodi u vodoravnom položaju u kojem su aktivne sve važne mišićne skupine, a povoljno utječe i na razvoj ravnoteže. Nije zanemarivo ni razvijanje pozitivnog odnosa prema vodi. 

Do treće godine djeca se samo privikavaju 

Bebe do treće godine se privikavaju na vodu, a na bazenima se nude tečajevi gdje je roditelj s djetetom u vodi. Stručnjaci smatraju da s pravim plivanjem treba početi oko 3. ili 4. godine kada dijete može svladati plivačke pokrete. Mala djeca mogu se utopiti u samo 10 centimetara vode. Zato je dobro što prije ih naučiti snalaziti se u vodi. Također, dok ne proplivaju ne smije ih se niti na sekundu ostaviti same u vodi niti u blizini bazena.